IHURIRO RIKOMEJE KUBAKA UBUSHOBOZI BW’ABAGORE B’ABAYOBOZI MU MITWE YA POLITIKI IRIGIZE
Muri gahunda yaryo yo kongerera ubushobozi, abayobozi n’abayoboke b’Imitwe ya Politiki iri mu Ihuriro, ku matariki ya 14 -15 Werurwe 2020, muri Hotel La Palme iri mu Karere ka Musanze mu Ntara y’Amajyaruguru, habereye amahugurwa yahuje abayobozi b’Urugaga rw’abagore rushamikiye ku Mutwe wa Politiki uri mu Ihuriro. Aya mahugurwa yahuje abagore 55, baturuka mu Turere twose tugize iyi Ntara, buri Mutwe wa Politiki ukaba wari uhagarariwe n’abagore batanu (5).
Aya mahugurwa yibanze k’Uruhare rw’abagore bo mu Mitwe ya Politiki mu bikorwa bya politiki no mu nzego zifatirwamo ibyemezo. Akaba yari agamije gushishikariza abagore bo mu Mitwe ya Politiki gukomeza kwitabira ibikorwa bya Politiki no kwitabira guhatanira kujya mu myanya ifatirwamo ibyemezo.
Muri aya mahugurwa hatanzwe ibiganiro bitatu: Ikiganiro cya mbere cyibanze k’Uruhare rw’Umugore mu bikorwa bya Politiki, umugore arashoboye: ibyakozwe, ibiteganyijwe kugerwaho n’ingorane zigihari. Iki kiganiro cyatanzwe na Hon. Mukasine Marie Claire. Mu kiganiro cye yagaragaje ishingiro ry’uruhare rw’umugore mu bikorwa bya Politiki mu Rwanda. Aho yagaragaje ko uruhare rw’umugore muri ibi bikorwa ari uburenganzira bwe bwemejwe ku rwego mpuzamahanga. Yavuze ko mu Rwanda, uruhare rw’umugore mu rwego rwa politiki rwari ruto cyane, rukaba rwaratangiye kugaragara nyuma y’urugamba rwo kubohora Igihugu no guhagarika Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994. Ubushake bw’Abanyarwanda bwo kudaheza abagore mu bikorwa bya Politiki, babugaragaje mu Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo mu 2003 ryavuguruwe mu 2015, mu ngingo yaryo ya 10 irebana n’Amahame Remezo u Rwanda rugenderaho, cyane cyane ihame rivuga ko u Rwanda rwiyemeje “kubaka Leta igendera ku mategeko n’ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo bya Politiki binyuranye, uburinganire bw’abagabo n’abagore n’uko abagore bagira 30% by’imyanya mu nzego zifatirwamo ibyemezo; Leta iharanira imibereho myiza y’abaturage no kugena uburyo bwo kubaka amahirwe angana mu mibereho yabo; gusaranganya ubutegetsi nta bwikanyize”.
Hashingiwe kuri iri hame, hagiyeho amategeko, ingamba n’ibikorwa bigamije guteza imbere uburinganire bw’abagore n’abagabo no kuzamura ubushobozi bw’abagore mu bikorwa byose by’ubuzima bw’Igihugu. Ni muri uru rwoge, umubare w’abagore bari mu myanya ifatirwamo ibyemezo wagiye uzamuka ku buryo bushimishije, aho mu Nteko Ishinga Amategeko, abagore bagera kuri 61.3%, naho ba Minisitiri b’abagore bakaba ari 52.3%, kugeza n’ubwo hari Imitwe ya Politiki ine iyobowe n’abagore.
N’ubwo ibi byose bigenda bigerwaho, Hon. Mukasine yagaragaje ko hakiri ingorane zikibangamira umugore, nk’ihame ry’uburinganire ritarumvikana neza mu banyarwanda bamwe; ubumenyi budahagije ku bagore mu bijyanye na tekiniki n’ikoramabuhanga; gutinya imirimo imwe n’imwe bikigaragara ku bagore bamwe; kwinangira kwa bamwe mu bagabo no kuvunisha abo bashakanye mu mirimo y’urugo, kutaboneza urubyaro, ihohoterwa rikorerwa abagore n’abana, kutumva neza inshingano z’umuyoboke w’umutwe wa politiki no kutubahiriza amahame yawo, amikoro macye mu mitwe ya politiki (ingengo y’imari idahagije).
Mu ngamba zo guhangana n’izi nzitizi, harimo gukomeza kubaka ubushobozi bw’abgore binyuze mu ngaga zabo; gukomeza kwigisha no gusobanura neza ihame ry’uburinganire kugira ngo rikomeze kumvikana neza; gushyiraho uburyo bwo gutoza no kumenyereza abagore bakiri bato mu Mitwe ya Politiki(mentorship), n’ibindi.
Ikiganiro cya kabiri cyibanze k’“Uruhare rw’abagore bo mu rugaga rw’Umutwe wa Politiki mu miyoborere mpinduramatwara”, cyatanzwe na Hon. Gakuba Jeanne. Mu kiganiro cye yibanze ku nshingano eshatu z’ingenzi zireba umugore w’umuyobozi: umugore nk’umubyeyi, umugore nk’umuyobozi, umugore ugomba gutunganya inshingano z’urugo (spouse).
Yakomeje agaragaza ko imyumvire y’abantu yazamutse ku isi yose, aho bumva ko abagore bagomba kugira uruhare rufatika mu miyoborere, imibereho myiza n’iterambere ry’ubukungu mu bihugu byabo. Mu Rwanda, byumvikanye neza ko kongera kubaka Igihugu, abagore bagombaga kubigiramo uruhare kandi byatanze umusaruro ugaragarira buri wese.
Mu nzitizi zigihari, ni uko ihame ry’uburinganire ritarumvikana neza, ku bagabo n’abagore bamwe. Abagabo bakwiye kurushaho kumva inshingano eshatu z’abagore, kugira banaborohereze mu kuzuzuza.
Ikiganiro cya gatatu (3) cyibanze kuri Politiki yo guteza imbere ihame ry’uburinganire n’ubwuzuzanye bw’abagore n’abagabo mu Rwanda: ibyagezweho, inzitizi zikigaragara n’ingamba zo kuzikemura. Iki kiganiro cyatanzwe na Madamu Mukandasira Caritas, Umugenzuzi Mukuru Wungirije mu Rwego rw’Igihugu rushinzwe Igenzura ry’Iyubahirizwa ry’Ihame ry’Uburinganire n’Ubwuzuzanye bw’abagore n’abagabo mu Iterambere ry’Igihugu. Mu kiganiro cye yagarutse ku nshingano z’Urwego, uburyo bakora ubugenzuzi, ibyagezweho mu rwego rwo kubahiriza ihame ry’uburinganire, agaragaza ingorane zigihari n’ingamba Igihugu gifite kugira ngo ibibangamira iri hame biveho.
Mu ngamba, yagaragaje ubushake bwa Politiki, amategeko na gahunda byashyizweho, ndetse n’inzego zishinzwe gukurikirana umunsi ku wundi ishyirwa mu bikorwa ry’iri hame, nka Minisiteri y’Uburinganire n’Iterambere ry’Umuryango (MIGEPROF), Inama y’Igihugu y’Abagore (NWC), Urwego rw’Igihugu rushinzwe Igenzura ry’Iyubahirizwa ry’Ihame ry’Uburinganire n’Ubwuzuzanye bw’abagore n’abagabo mu Iterambere ry’Igihugu (GMO), n’izindi.
Yavuze ko mu rwego rwo gukumira ihohoterwa rikorerwa mu ngo, hashyizweho ibigo byakira abahuye n’icyo kibazo hirya no hino mu Gihugu. Ubu hakaba hakora Isange one Stop Centers mirongo ine n’enye (44) zikora amasaha 24/24, hirya no hino mu Gihugu.
Mu ngorane zikigaragara muri uru rwego, ni uko hari abatarumva neza akamaro k’ihame ry’uburinganire n’ubwuzuzanye mu buzima butandukanye bw’Igihugu. Abagore bamwe na bamwe batamenya amategeko abarengera, abandi bakaba bataragira ubushobozi bwo kwigira ngo bakore imirimo ibinjiriza amafaranga badacungiye ku bagabo gusa.
Muri aya mahugurwa, intumwa za Komisiyo y’Itorero ry’Igihugu zakoresheje umwitozo (umukoro ngiro) abayobozi b’urugaga rw’abagore baturuka mu Mitwe ya Politiki bo muri iyi Ntara.
Umukoro ngiro bakoze wo gusigasira igisenge, wafashije aba bayobozi kumva ko Imitwe ya Politiki barimo ari nk’injishi, ko kandi gusigasira igisenge (u Rwanda) bigomba gukorwa bose bashyize hamwe, bigashimangira amahitamo y’Abanyarwanda yo gukora demokarasi ishingiye ku bwumvikane, ibiganiro no kudaheza, bagaharanira ubumwe bw’Abanyarwanda, bakanafatanya mu guteza u Rwanda imbere.
Mu mahugurwa kandi, hatanzwe ubuhamya bugaragaza urugendo umugore yanyuzemo mu nzego z’ubuyobozi zifatirwamo ibyemezo, kuva ku rwego rw’ibanze rwa nyumbakumi, kugeza ku rwego rwo kuba Umudepite mu nzego Nkuru z’Igihugu. Ubu buhamya bwatanzwe na Depite Membyemungu Winifrida, Umudepite mu Nteko Ishinga Amategeko y’u Rwanda wazamukiye mu Mutwe wa Politiki RPF Inkotanyi.
Mu buhamye bwe, yavuze ko yatangiye kwinjira mu bikorwa bya politiki, ubwo yatorerwaga kuba nyumbakumi, nyuma akaba Umujyanama muri Njyanama ya Komini Bugararura, akaza kuba Umujyanama mu Karere ka Musanze, nyuma akaba Umuyobozi w’Akarere Ushinzwe Iterambere ry’Ubukungu mu Karere ka Musanze, hanyuma akaba Umuyobozi w’Akarere ka Musanze mu gihe cy’imyaka irindwi(7) aho yishimira ko yashoje inshingano ze neza. Nyuma yabaye Umuyobozi Wungirije w’Ishyirahamwe rihuza Inzego z’ibanze (RALGA), aho yavuye agiye kuba Umudepite mu Nteko Ishinga Amategeko y’u Rwanda.
Mu nama yagiriye abayobozi bo mu rugaga rw’abagore rushamikiye ku Mutwe wa Politiki zirimo: Kudacika intege; kwicisha bugufi; gutinyuka ukumva ko wabishobora; gutega amatwi abo uyobora no kububaha; kujya inama kenshi n’abo muyoborana; kugisha inama no kwemera kugirwa inama; gusabana n’abo mukorana (gutabara no kwimira ibyiza bagize); kuzuza neza inshingano zawe; kuba umuyobozi n’umubyeyi ukabonera abana umwanya wo kubaganiriza, kubitaho no kubagira inama; gutinyuka; kwirinda akarengane ako ari kose; gukorera mu mucyo no kwitegura gusobanura ushinzwe, kudashyira imbere amafaranga cyane ngo atume ukora amakosa no kwirinda ruswa; kwigomwa; kwishyira mu mwanya wundi cyane cyane mu gihe aje akugana agukeneyeho serivisi; kugirira abo mukorana icyizere no kutikunda ngo ushake kwikubira amahirwe yose abonetse mu kigo ukoreramo; kujya imbere y’abantu wateguye ibyo ugiye kubabwira kandi wabyanditse neza; gufata risques mu gihe ari ngombwa; gukunda umurimo no kutita ku biguca intege; kugira amakuru buri gihe; kwigirira icyizere, no gukunda Igihugu ukumva ko ahri umusanzu ufatika ukora ku buzima bw’Igihugu cyawe. Yavuze ko izi ndangagaciro zose zamufashije, kandi azigenderaho.
Amahugurwa yashojwe n’Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Ihuriro, Bwana Burasanzwe Oswald, washimye Imitwe ya Politiki, ashima abayitabiriye n’abatanze ibiganiro. Yasabye abahuguwe ko bakwiye gusangiza ubumenyi bungutse abandi bayoboke b’Umutwe wa Politiki. Yashimiye kandi Itorero ry’Igihugu ryatanze umukoro ngiro muri aya mahugurwa, avuga ko ubu bufatanye buzanakomeza mu mahugurwa yandi azategurwa mu zindi Ntara.
Yashoje agaragaza ko umugore w’u Rwanda ashoboye, icyo asabwa ari ugukomeza kwigirira icyizere, ntagamburuzwe n’inzitizi ahura nazo.